U Srbiji je zabeleženo oko 360 vrsta ptica, od kojih se oko 240 i gnezde kod nas. Među gnezdaricama, oko 40% vrsta ptica se nalazi na listi vrsta kojima su na nivou Evrope potrebne mere zaštite (Species of European conservation concern ili SPEC lista), a među njima je i pet globalno ugroženih vrsta: patka crnka, orao krstaš, belonokta vetruška, velika droplja i prdavac.

Imajući na umu veličinu Srbije i relativno razvijenu infrastrukturu, uz pažljivo planiranje i pomoć lokalnih poznavalaca, za desetak dana na terenu moguće je videti preko 150 vrsta ptica.

Svake godine oko 1. maja održava se otvoreno takmičenje „Veliki dan ptica“, sa ciljem da se u toku 24 časa vidi što više vrsta ptica unutar kruga prečnika 50 km .„Evropski vikend posmatranja ptica“ (EuroBirdwatch) organizuje se u Srbiji se svake godine prvog vikenda u oktobru.

Program međunarodno značajnih područja za ptice (Important Bird Areas – IBA) radi na identifikaciji IBA područja, njihovom monitoringu i zaštiti. Područje stiče status IBA ukoliko ispunjava stroge kriterijume zasnovane na prisustvu ugroženih vrsta ptica i njihovoj brojnosti. Iako je IBA mreža zasnovana na bogatstvu ptičjeg sveta, zaštita ovih područja doprinosi očuvanju velikog broja drugih životinja i biljaka.

U Srbiji je do sada identifikovano 42 IBA područja: Gornje Podunavlje, Subotička jezera i pustare, Bečejski ribnjak, Jegrička, Karađorđevo, Titelski breg, Koviljski rit, Pašnjaci velike droplje, Slano Kopovo, Okanj i Rusanda, Carska bara, Gornje Potamišje, Srednje Potamišje, Vršačke planine, Deliblatska peščara, Labudovo okno, Ušće Save u Dunav, Dunavski lesni odsek, Fruška gora, Obedska bara, Bosutske šume, Zasavica, Donje Podrinje, Cer, Valjevske planine, Tara, Uvac i Mileševka, Pešter, Golija, Gornje Pomoravlje, Ovčarsko – kablarska klisura, Kopaonik, Sitnica, Prokletije, Šar-planina, Pčinja, Vlasina, Suva planina, Sićevačka klisura, Stara planina, Đerdap i Mala Vrbica.

Ptice travnih i žbunastih staništa: vivak, vrana, gačac, jarebica, poljska ševa, fazan, crnoglava travarka

Ptice grabljivice: vetruška, eja močvarica, jastreb kobac, lastavičar, mišar, osičar, suri orao, crna lunja

Ptice vodenih staništa: barska kokica, barska strnadica, barska šljuka, bela roda, belobrka čigra, belorepan, bregunica, velika carska šljuka, veliki vranac, veliki ronac, vodenkos, vodomar, gak, gluvara, gluvara, žalar sljepić, zviždara, kašikara, krDža, labud grbac, liska, mala bela čaplja, mali vranac, mali gnjurac, obična čigra, obični galeb, patka dupljašica, patka njorka, plovka riđoglava patka, polojka, siva čaplja, sinji galeb, trstenjak cvrkutić, ćubasta patka, ćubasti gnjurac, čegrtuša, šiljkan

Ptice poljoprivrednih predela: vrabac pokućar, vuga, drozd borovnjak, žutarica, zeba, zelena žuna, zelentarka, kukuvija, modrovrana, obična travarka, obična crvenrepka, poljski vrabac, prepelica, pčelarica, pupavac, rusi svračak, svraka, severna zeba, siva muharica, strnadica žutovoljka, ćuk, čavka, čvorak, češljugar, čižak

Ptice šumskih staništa: batokljun, belovrata muharica, brgljez, brezov zviždak, vatroglavi kraljić, velika senica, veliki detlić, golub grivnaš, drozd imelaš, drozd pevač, dugokljuni puzić, dugorepa senica, jelova senica, kraljić, krstokljun, mali slavuj, obična kukavica, obični zviždak, obični popić, plava senica, planinska siva senica, siva grmuša, siva žuna, siva senica, sojka, ćubasta senica, utina, carić, crvendać, crnoglava grmuša, šumska sova, šumski zviždak

Ptice planinskih šumskih i stenovitih staništa: bela čiopa, beloglavi sup, buljina, veliki tetreb, gavran, žutokljuna galica, zimovka, konopljarka, kos ogrličar, leganj, lešnjikara, obična beloguza, planinska trepteljka, planinski popić, priljepak, puzgavac, sivi soko, crna žuna, šumska trepteljka, šumska šljuka